|
Smještena na pitomom platou ispresijecanom vodenim tokovima. Oblast Šterne bila je nekoć vrlo velika. Uključivala je Kuberton, Topolovec, Kućibreg, Čepiće i Gradinju. U starini je bila poznata kao Grožnjanska Cisterna jer je i pripadala Grožnjanu. Toponim Šterna kraći je oblik od Cisterna, a potječe od nepresušnog izvora koji ovdje napaja šest jaraka u dolini sjeverno od crkve. 1067. ovaj je feud, tada poznat kao Steina, njemački car Henrik IV. ustupio biskupu Freisinga. 1102. markiz Ulrich II. daruje Šternu akvilejskoj patrijaršiji, koja daje u feud novigradskom biskupu. Patrijarsi Šternu ustupaju 1260. Almerichu XXX. iz Svetog Juraja na Mirni. Zatim prelazi goričkim grofovima, a polovicom 13. stoljeća postaje dijelom momjanske gospoštije. Kada je 1358. Venecija kupila Grožnjan s čitavom Grožnjanštinom, i Šterna je postala venecijanskim posjedom. Pošto je 1420. Venecija osvojila patrijarhov dio Istre, Šterna prelazi pod upravu Pietrapelosa, a 1564. dijelom postaje feudom obitelji Gravisi, a dijelom obitelji Del Bello.
|